• Hitno obezbijediti da se transplantacije u Bosni i Hercegovini vrše i ispunjenje prava pacijenata na listama čekanja.
  • Pacijenti koji imaju žive donore, u ovom trenutku su prisiljeni da prikupljanjem finansijskih sredstava, osiguraju transplantacije u inostranstvu.
  • Trgovina organima nije etički, profesionalno ni moralno prihvatljiva za medicinu i ljekare, za pacijente koji čekaju na spas i udurženja koja zagovaraju doniranje, niti za vjerske zajednice.
  • Glavni zadaci udruženja, nadležnih institucija i transplant profesionalaca je informisane građana ali i medicinskih radnika kroz edukaciju, veći broj potpisanih donorskih kartica i upućivanje porodice u odluku donora.
  • Tri najzastupljenije vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini proučavaju i podržavaju donorstvo kao solidaran čin, u skladu sa najuzvišenijim vjerskim i ljudskim humanim principima.

Povodom 10. oktobra/listopada, Evropskog dana doniranja organa, Udruženje Donorska mreža BiH i Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH, organizovali su jučer u Sarajevu, okrugli sto “Etički i religijski aspekti doniranja organa”. Osim okrugog stola, Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Kantona Sarajevo, postavilo je info pult na platou Skenderije gdje su građani mogli dobiti informacije i potpisati donorske kartice.  Događaj su otvorili predsjednici udruženja organizatora, prof.dr. Halima Resić i gospodin Tomislav Žuljević, koji je podsjetio na zastoj u transplantacijama i narušena prava pacijenata koji su na listama čekanja te zahtijevao reakciju odgovornih i nadležnih.

Ključni govornici o centralnoj temi su bili profesori teoloških nauka sve tri religije: prof.dr. fra Velimir Valjan, prof. Dr Orhan Jašić i prof. Dr. Darko Đogo. Sve tri vjerske zajednice saglasne su da je doniranje organa za života dozvoljeno, uz poštovanje etičkih i humanih aspekata – doniranje ne smije narušiti život donora; i doniranje organa nakon smrti dozvoljeno isključivo besplatno i sa ciljem da se spasi drugi život ili poboljša njegov kvalitet. Tokom diskusije je posebna pažnja posvećena trenutku nastupanja i utvrđivanja smrti, koji je posebno važan sa teološkog etičkog aspekta. Transplant koordinatorica bolnice u Zenici, dr Nermina Rizvanović detaljano je pojasnila ovu proceduru, od trenutka utvrđivanja statusa do procedure dvostruke provjere, razgovora s porodicom čime je zaključeno da u BiH medicinska struka primjenjuje stroga pravila, te da nema nikakve sumnje u jednom konstatovanu moždanu smrt od strane tima ljekara.

Dr. Rizvanović je istakla: „Zadatak liječnika je liječiti pacijenta do krajnjih mogućnosti. Ali kada su kod pacijenta ugašeni (prestali) moždani refleksi, što se potvrđuje tri puta od strane tima od tri ljekara (svaki pojedinačno), ljekari su dužni provesti postupak utvrđivanja smrti mozga. Nakon utvrđene dijagnoze smrti mozga, transplantacijski koordinatori su obavezni razgovarati sa porodicom preminule osobe o doniranju organa. Razgovor sa porodicom je obavezan čak i kada je preminula osoba potpisnik donorske kartice iz etičkih razloga,a statistike pokazuju da porodice, ukoliko znaju stav preminule osobe o doniranju organa, poštuju želju svog člana porodice.“

Kod stanovništva postoji psihološka barijera spram ove teme te da je nužno educirati generacije mladih putem formalnog i neformalnog obrazovanja o značaju ove teme, po uzoru na Republiku Hrvatsku, koja je danas prva zemlja u Evropi po izvođenju transplantacija i broju spašenih života – naglašeno je nastavku diskusije.

Prof.dr. Senaida Trnačević detaljno je izvijestio o trenutnom – izuzetno lošem statusu transplantacija u Bosni i Hercegovini koje su obustavljene zbog pandemije dok se u cijelom svijetu, uključujući zemlje regiona, neometano vrše. Naglasio je u svom izlaganju da je u BiH u 2019.godini bio samo jedan preminuli donor i desetak transplantacija među srodnicima, uprkos činjenici da postoje sjajni uslovi i timovi ljekara osposobljeni za transplantacije u Sarajevu i Tuzli. „Neophodno je stoga razgovarati sa menadžmentima i predstavnicima ministarstava i bolnica i zahtijevati da se za stratešku cilj u 2021. godini postavi revitalizacija transplantacija, kako se bi se dosegao barem nivo iz prethodnih godina.“, istakao je prof. Trnačević.

Zaključno, prof.dr. Resić, zahvalila je učesnicima i gostima za prisustvo i ponovila da je neophodno, uprkos teškim okolnostima, nastaviti sa edukacijama i razgovorom, jer samo tako je moguće doći do većeg broja postupaka i liječenja u BiH, koja su najjefikasniji metod,, jer poboljšavanju kvalitet života ili spašavaju sam život i transplantacije su najjeftiiji oblik, u odnosu na sve druge metode suzbijanja bolesti zatajenja organa.